Većina uljepšavanja izvještaja ne počinje namjerom da se vara, nego pritiskom: kredit koji treba odobriti, kupac koji traži dobre brojke, bonusi vezani za dobit ili rok koji se ne može propustiti. Zato su prvi znaci često suptilni. Evo šta vrijedi provjeriti.
1. Potraživanja rastu brže od prihoda
Ako prihodi rastu 10 posto, a potraživanja od kupaca 40 posto, firma ili daje duže rokove plaćanja da bi prodala, ili iskazuje prihod koji još nije zarađen. Prati se i prosječno vrijeme naplate: ako se ono naglo produži, to je razlog za pitanje.
2. Dobit bez novčanog toka
Dobit se može oblikovati računovodstvenim odlukama, novac teže. Ako firma godinama iskazuje dobit, a novčani tok iz poslovanja je slab ili negativan, razlika se mora objasniti. Razlika između dobiti i novčanog toka, podijeljena imovinom, jedan je od ključnih dijelova Beneishovog modela (vidi Altmanov Z-score i Beneishov M-score).
3. Zalihe koje rastu bez razloga
Zalihe koje rastu brže od prodaje mogu značiti da se ne prodaju ili da su precijenjene. Precijenjene zalihe smanjuju trošak prodate robe i tako povećavaju dobit.
4. Nagle promjene bruto marže
Marža koja se bez jasnog razloga povećava, dok konkurencija trpi pritisak cijena, vrijedi provjere. Isto važi za marže koje su neobično stabilne iz godine u godinu, jer stvarno poslovanje rijetko ide tako ravnomjerno.
5. Promjene računovodstvenih politika
- promjena načina vrednovanja zaliha ili amortizacije,
- promjena roka priznavanja prihoda,
- produženje korisnog vijeka trajanja imovine,
- česta promjena revizora ili računovođe.
Svaka promjena može imati opravdanje, ali ako se pojavljuje baš u godini kad je dobit pod pritiskom, vrijedi se zapitati zašto.
6. Veliki iznosi pred kraj perioda
Neobično veliki prihodi ili knjiženja u posljednjim danima godine, naročito ako se u novoj godini poništavaju, klasičan su znak da se period „zatvara“ na željeni rezultat.
7. Povezane strane i neobične transakcije
Transakcije s povezanim licima, posebno po cijenama koje odstupaju od tržišnih, ili složene strukture bez jasne poslovne svrhe, traže dodatnu pažnju.
8. Statistički testovi: Benfordov zakon
U mnogim skupovima prirodno nastalih brojeva (iznosi faktura, stavke knjiženja) prva cifra nije ravnomjerno raspoređena. Cifra 1 se javlja u oko 30 posto slučajeva, cifra 2 u oko 18 posto, a cifra 9 u manje od 5 posto. Kad su iznosi izmišljeni ili namještani, raspodjela često odstupa od očekivane.
Važno je znati ograničenja: test ne radi na svakom skupu podataka (npr. iznosi s fiksnim cijenama ili ograničenim rasponom), a odstupanje je pokazatelj za dalju provjeru, a ne dokaz.
Kako to u praksi provjeravati
- Uporedite nekoliko godina, a ne jednu. Trend otkriva više od pojedinačnog broja.
- Posmatrajte odnose (potraživanja/prihodi, zalihe/prodaja, dobit/novac), a ne samo apsolutne iznose.
- Uporedite s djelatnošću. Ono što je neobično za trgovinu može biti normalno za građevinu.
- Zabilježite svaku neobičnost i tražite objašnjenje od firme.
- Uključite stručnjaka kad se nagomila više znakova, jer odluka o tome šta je prevara nije posao tabele.
Šta ne treba raditi
- Ne donositi zaključak iz jednog pokazatelja. Jedna crvena zastavica je pitanje, a ne presuda.
- Ne optuživati klijenta. Razgovor treba početi pitanjem „možete li objasniti ovu promjenu“, a ne tvrdnjom o prevari.
- Ne ignorisati neobičnosti zato što je firma dugogodišnji klijent. Poznavanje klijenta pomaže u tumačenju, ali ne zamjenjuje provjeru.
- Ne oslanjati se samo na formule. Modeli pokazuju gdje gledati, a odgovor traži razgovor i dokumentaciju.
Uloga knjigovođe i analitičara
Knjigovođa često prvi vidi da nešto ne štima: faktura koja se ponavlja, iznos zaokružen na hiljadu, knjiženje bez dokumenta. Dobro je kad takva zapažanja imaju gdje da se zabilježe i uporede sa sistematskim pokazateljima. Time se osjećaj pretvara u provjerljivu činjenicu koju je moguće predstaviti klijentu ili revizoru.
Zašto automatizacija ima smisla
Svaka od ovih provjera je jednostavna za jednu firmu, ali zamorna za trideset. Kad se računaju automatski, izvještaj za svakog klijenta uključuje iste testove, a neobični pokazatelji se ističu sami. Time stručnjak troši vrijeme na tumačenje, a ne na računanje. Više o ovom pristupu opisano je u članku analiza finansijskih izvještaja za knjigovodstvene agencije, a rješenje na stranici finansijska analitika.
Zaključak
Uljepšani izvještaji rijetko su savršeni: obično negdje ostave trag. Potraživanja, novčani tok, zalihe, marže i raspodjela cifara su dobra mjesta za početak. Ako želite razgovarati o automatizaciji ovakvih provjera, popunite upitnik ili nam se javite.
Ovaj članak je opšta edukativna informacija i ne predstavlja revizorsko ni pravno mišljenje.
