Kad knjigovođa, analitičar ili banka dobije izvještaje firme, prvo pitanje je jednostavno: da li je sa ovom firmom sve u redu? Altmanov Z-score i Beneishov M-score su dva alata koja pomažu da se na to pitanje brzo dobije prvi odgovor. Nijedan nije zamjena za stručnu procjenu, ali oba pokazuju gdje treba pogledati pažljivije.
Altmanov Z-score: koliko je firma blizu poteškoća
Edward Altman je 1968. godine objavio model koji kombinuje pet pokazatelja u jedan broj. Izvorni model za proizvodne firme koje kotiraju na berzi glasi:
Z = 1,2·X1 + 1,4·X2 + 3,3·X3 + 0,6·X4 + 1,0·X5
- X1: obrtni kapital / ukupna imovina (likvidnost).
- X2: zadržana dobit / ukupna imovina (akumulirana profitabilnost).
- X3: dobit prije kamata i poreza / ukupna imovina (efikasnost korištenja imovine).
- X4: tržišna vrijednost kapitala / ukupne obaveze (zaduženost).
- X5: prihodi od prodaje / ukupna imovina (obrt imovine).
Kako se čita rezultat
U izvornom modelu vrijednost iznad oko 2,99 smatra se sigurnom zonom, između oko 1,81 i 2,99 je siva zona, a ispod 1,81 zona povećanog rizika. Što je rezultat niži, to je vjerovatnije da firma ima ozbiljnih finansijskih problema.
Varijante modela
Većina firmi ne kotira na berzi i nije proizvodna, pa se koriste prilagođene varijante: jedna za privatna preduzeća (umjesto tržišne vrijednosti koristi knjigovodstvenu vrijednost kapitala), a druga za neproizvodne firme i tržišta u razvoju, koja izostavlja pokazatelj obrta imovine. Svaka varijanta ima vlastite koeficijente i granične vrijednosti, pa je važno koristiti ispravnu za vrstu firme koju analizirate.
Beneishov M-score: liče li izvještaji na uljepšane
Messod Beneish je razvio model koji ne pita koliko je firma zdrava, nego da li njeni izvještaji imaju obrasce koji su se u prošlosti pojavljivali kod firmi koje su manipulisale dobiti. Model uspoređuje dvije uzastopne godine kroz osam indeksa:
- DSRI: potraživanja u odnosu na prihode. Naglo povećanje može značiti prihode koji se još nisu naplatili.
- GMI: promjena bruto marže. Pogoršanje marže povećava pritisak da se dobit uljepša.
- AQI: kvalitet imovine. Rast „nematerijalnih“ stavki može skrivati troškove koji su kapitalizovani.
- SGI: rast prihoda. Brzo rastuće firme imaju veći pritisak da održe rast.
- DEPI: stopa amortizacije. Usporavanje amortizacije povećava dobit.
- SGAI: opšti i administrativni troškovi u odnosu na prihode.
- LVGI: promjena zaduženosti.
- TATA: ukupni obračunski razgraničeni iznosi u odnosu na imovinu, odnosno razlika između dobiti i novčanog toka.
Rezultat je jedan broj. Što je viši (bliži nuli ili pozitivan), to je veća vjerovatnoća da je dobit uljepšana. U literaturi se često koristi granična vrijednost od oko −1,78, ali neki analitičari koriste stroži prag. Ni jedna granica nije apsolutna.
Ograničenja koja treba znati
- To su indikatori, ne dokazi. Visok M-score ne znači prevaru, već da treba pogledati pozicije koje su pokrenule rezultat.
- Razvijeni su na drugim tržištima. Granične vrijednosti su dobijene na uzorcima firmi koje se razlikuju od lokalnih.
- Zavise od kvaliteta podataka. Ako su ulazni brojevi pogrešno prepisani, rezultat nema smisla.
- Djelatnost je bitna. Banke, osiguranja i firme s neuobičajenom strukturom bilansa traže drugačiji pristup.
- Jedna godina govori malo. Trend kroz više godina je pouzdaniji od pojedinačnog rezultata.
Šta uraditi nakon što se izračuna rezultat
- Pogledajte pojedinačne pokazatelje, ne samo ukupni broj. Nizak rezultat može dolaziti iz samo jednog dijela, na primjer slabe likvidnosti.
- Uporedite s prethodnim godinama. Pad rezultata kroz tri godine govori više od jedne vrijednosti u sivoj zoni.
- Uporedite s djelatnošću. Firme u istoj branši imaju slične strukture bilansa.
- Razgovarajte s klijentom. Mnogo neobičnosti ima jednostavno objašnjenje: veliki jednokratni posao, nova investicija, promjena načina fakturisanja.
- Dokumentujte zaključak i datum, da se kasnije može pratiti kako se stanje mijenja.
Ovi modeli su dopuna uobičajenim pokazateljima likvidnosti, zaduženosti i profitabilnosti, a ne njihova zamjena. Najkorisniji su kad se gledaju zajedno.
Zašto ih računati automatski
Ručni obračun u tabeli izgleda jednostavno, dok se ne pojavi 30 klijenata i 3 godine podataka. Tada svaki prepisani broj nosi rizik greške, a svaka izmjena formule traži prolazak kroz sve fajlove. Automatizovan obračun donosi:
- istu formulu za sve firme i godine,
- uvoz podataka iz izvještaja umjesto prepisivanja,
- pregled trenda kroz više godina na jednom ekranu,
- izvještaj za klijenta spreman za slanje,
- upozorenja kad neki pokazatelj izađe iz uobičajenog raspona.
Za knjigovodstvene agencije to znači više klijenata po osobi, a za klijenta kvalitetniji uvid u poslovanje. O tome više u članku analiza finansijskih izvještaja za knjigovodstvene agencije, a naše rješenje opisano je na stranici finansijska analitika.
Zaključak
Altmanov Z-score i Beneishov M-score nisu odgovor, nego dobro pitanje. Pokazuju gdje treba pogledati, a stručna procjena odlučuje šta to znači. Ako želite razgovarati o automatizaciji analize u vašoj agenciji ili firmi, popunite upitnik ili nam se javite.
Ovaj članak je opšta edukativna informacija i ne predstavlja revizorsko, pravno ni investicijsko mišljenje.
